Budžet s neredovitim primanjima: freelance, sezonski posao, obrt
Ukratko
- Planiraj prema minimalnom mjesečnom iznosu, onom koji sigurno pokriva osnovne troškove, a ne prema prosjeku.
- Sav prihod stavi na jedan račun za izravnavanje i s njega si isplaćuj stalnu „plaću“ svaki mjesec.
- Rezerva treba biti veća nego kod stalne plaće, a porez i doprinose odvajaj odmah od svake uplate.
Klasični savjeti o budžetu pretpostavljaju da plaća stiže svaki mjesec, istog dana, u istom iznosu. Ako radiš kao freelancer, imaš obrt, sezonski posao, honorare ili provizije, znaš da to nije tvoja stvarnost. Jedan mjesec je odličan, drugi gotovo prazan. Budžet i dalje može raditi, samo treba drugačiju strukturu.
Glavni problem: dobar mjesec stvara loš mjesec
Kad stigne velika uplata, lako je opustiti se. Troškovi narastu, kupi se nešto odgođeno, a onda dođe mjesec s malo posla. Zato je cilj budžeta s neredovitim primanjima izravnati prihode, tako da svaki mjesec živiš s otprilike istim iznosom.
Korak 1: izračunaj minimalni mjesečni iznos
Minimalni mjesečni iznos je koliko ti treba da pokriješ osnovno: stanovanje, režije, hranu, prijevoz, osiguranja, rate i minimalnu štednju. To nije iznos za ugodan život, nego za siguran.
Popiši te troškove kao u članku Kako napraviti mjesečni budžet i zbroji ih. To je tvoja osnovna „plaća“.
Korak 2: pogledaj zadnjih 12 mjeseci
Zapiši prihode po mjesecima za zadnju godinu (nakon poreza i doprinosa). Pogledaj:
- najslabiji mjesec
- prosjek
- sezonu: koji mjeseci su redovito jaki, a koji slabi
Ako ti je prosjek iznad minimalnog iznosa, sustav ispod će raditi. Ako nije, problem nije budžet nego prihod, i prvi korak je povećati ga ili smanjiti osnovne troškove.
Korak 3: račun za izravnavanje
Ovo je srce sustava.
- Sav prihod ide na jedan račun, nazovimo ga „prihodi“.
- S tog računa svaki mjesec, istog dana, prebaciš sebi stalnu plaću na tekući račun. Iznos je tvoj minimalni mjesečni iznos ili nešto iznad njega.
- Sve što ostane na računu „prihodi“ je međuspremnik za slabije mjesece.
Tako dobri mjeseci pune međuspremnik, a slabi ga prazne, dok tvoj svakodnevni život ostaje isti.
Kada povećati plaću
Kad međuspremnik dosegne iznos od tri do šest tvojih mjesečnih plaća, a prihodi su stabilni, možeš malo povećati mjesečnu isplatu. Povećavaj postupno.
Korak 4: porez i doprinosi odmah
Ako radiš kao obrtnik, paušalist, preko ugovora o djelu ili autorskog ugovora, porezi i doprinosi mogu se obračunavati i plaćati na različite načine. Kod nekih oblika rada porez se plaća naknadno, na primjer kvartalno ili kroz godišnji obračun.
Pravilo je jednostavno: od svake uplate odmah odvoji dio za porez i doprinose na zaseban račun. Koliki postotak, ovisi o tvom statusu. Provjeri kod knjigovođe ili Porezne uprave. Novac za porez nije tvoj novac, čak i kad sjedi na tvom računu.
Korak 5: veća rezerva
Za stalnu plaću uobičajena preporuka je rezerva od tri do šest mjeseci obaveznih troškova. Uz neredovita primanja ciljaj gornju granicu ili više. Međuspremnik na računu za izravnavanje i fond za hitne slučajeve mogu biti isti novac ili odvojeni, ali u zbroju trebaju pokriti duži period bez prihoda. Više u članku Fond za hitne slučajeve.
Korak 6: svakodnevni budžet
Kad imaš stalnu mjesečnu „plaću“ s računa za izravnavanje, svakodnevni budžet radiš kao i svi ostali: plaća minus obavezno minus štednja, a ostatak podijeljen s danima u mjesecu. Formula je u članku Koliko dnevno smijem potrošiti.
To je velika prednost ovog sustava. Prestaješ razmišljati „ovaj mjesec je bio dobar, mogu si priuštiti“ i počinješ razmišljati „ovo je moj iznos za danas“.
Ako tek počinješ i nemaš međuspremnik
Prvih nekoliko mjeseci bit će teže, jer međuspremnika još nema. Tada:
- živi s minimalnim iznosom, čak i u dobrim mjesecima
- sve iznad toga stavi na račun za izravnavanje
- izbjegavaj nove fiksne troškove (pretplate, rate) dok međuspremnik ne naraste
Ako je mjesec stvarno loš, prvo smanji varijabilne troškove, a tek onda posegni za međuspremnikom.
Sezonski posao
Ako zarađuješ uglavnom tijekom sezone, na primjer u turizmu, izazov je rasporediti ljetnu zaradu na cijelu godinu.
- Na kraju sezone zbroji neto zaradu.
- Oduzmi porez i doprinose ako ih još nisi platio.
- Podijeli ostatak s 12 (ili s brojem mjeseci do sljedeće sezone).
- Taj iznos isplaćuj sebi svaki mjesec.
Iskušenje da potrošiš više u rujnu je veliko. Ali svaki euro potrošen u rujnu nedostaje u veljači.
Kada naplatiti, a kada potrošiti
Nekoliko dodatnih pravila za freelancere:
- Ne troši novac koji još nije stigao, bez obzira na to koliko je klijent pouzdan.
- Prati kašnjenja s plaćanjem. Ako klijent kasni, to je tvoj problem s likvidnošću, pa ga rješavaj odmah.
- Odvoji poslovne i osobne troškove, idealno na različitim računima.
Praćenje troškova uz neredovita primanja
Uz neredovita primanja praćenje troškova je još važnije, jer je manja margina za grešku. Unosi troškove odmah, a jednom mjesečno provjeri stanje međuspremnika i usporedi stvarne prihode s planom.
Česta pitanja
Kako napraviti budžet kad su primanja neredovita?
Izračunaj minimalni mjesečni iznos za osnovne troškove, sav prihod stavi na jedan račun i s njega si svaki mjesec isplaćuj stalnu plaću. Višak u dobrim mjesecima puni međuspremnik za slabe.
Koliko rezerve treba freelanceru?
Više nego uz stalnu plaću. Uobičajena preporuka od tri do šest mjeseci obaveznih troškova za neredovita primanja treba biti bliže gornjoj granici ili iznad nje.
Koliko odvajati za porez i doprinose?
Ovisi o obliku rada (obrt, paušalni obrt, ugovor o djelu, autorski ugovor). Provjeri kod knjigovođe ili Porezne uprave, a dio odvajaj odmah od svake uplate.
Članak je informativan i ne predstavlja individualni financijski savjet.