Prosječni troškovi života u Hrvatskoj: što kažu podaci DZS-a

Pitanje „koliko se u Hrvatskoj troši na život“ često dobiva odgovore iz osjećaja ili iz pojedinačnih primjera. Ovdje gledamo službene podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) i objašnjavamo kako ih čitati. Sve brojke imaju izvor na dnu članka.

Odakle podaci

DZS provodi Anketu o potrošnji kućanstava, istraživanje u kojem kućanstva bilježe izdatke za osobnu potrošnju. Izdaci se razvrstavaju po međunarodnoj klasifikaciji COICOP u 13 skupina, od hrane do osiguranja. Najnoviji rezultati koje smo pronašli odnose se na 2022. godinu, a objavljeni su u travnju 2024. u priopćenju „Osnovne karakteristike potrošnje kućanstava u 2022.“

Podaci za 2022. iskazani su u kunama, jer je euro uveden 1. siječnja 2023. Za preračun koristimo fiksni tečaj konverzije 7,53450 kuna za euro.

Koliko troši prosječno kućanstvo

Prema anketi, prosječni godišnji izdaci za osobnu potrošnju po kućanstvu u 2022. iznosili su 110.446 kuna. To je oko 14.659 € godišnje ili oko 1.222 € mjesečno.

Važno: ovo je prosjek po kućanstvu, ne po osobi, i uključuje kućanstva svih veličina, od samaca do velikih obitelji.

Na što odlazi novac

Izvor: DZS, Anketa o potrošnji kućanstava 2022. Mjesečni iznosi su naš preračun (godišnji iznos ÷ 7,53450 ÷ 12), zaokruženo. Udjeli zbog zaokruživanja ne moraju davati točno 100 %.

Kako čitati ove brojke

Stanovanje izgleda nisko

Udio stanovanja od 14,5 % može iznenaditi svakoga tko plaća najam. Razlog je metodološki: većina kućanstava u Hrvatskoj živi u vlastitom stanu ili kući, a DZS u ovoj skupini ne prikazuje imputiranu najamninu (procijenjenu vrijednost stanovanja u vlastitom stanu). Uz to, otplata stambenog kredita nije izdatak za osobnu potrošnju u ovoj anketi. Ako plaćaš najam ili kredit, tvoj udio za stanovanje bit će znatno veći.

Cijene su od 2022. porasle

Anketa opisuje 2022. godinu. Od tada su cijene u Hrvatskoj porasle, pa su današnji iznosi u eurima viši. Udjeli se mijenjaju sporije od iznosa, pa su korisniji za usporedbu. Za kretanje cijena prati DZS-ov indeks potrošačkih cijena.

Prosjek nije tvoj budžet

Prosjek miješa samce u Zagrebu i obitelji na selu, umirovljenike i studente. Koristi ga kao orijentir: ako je tvoj udio za hranu 45 %, to je znak da pogledaš tu kategoriju. Ali nemoj ga koristiti kao cilj.

Prosječna plaća u 2026.

Za usporedbu s izdacima, DZS objavljuje i podatke o plaćama. Prema prvim rezultatima DZS-a:

• prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj 2026. iznosila je 1.555 €
• prosječna bruto plaća za lipanj 2026. iznosila je 2.184 €
• u drugom tromjesečju 2026. najviša prosječna neto plaća bila je u Gradu Zagrebu (1.784 €), a najniža u Virovitičko-podravskoj županiji (1.373 €)

Dvije napomene. Prvo, to su podaci za zaposlene u pravnim osobama, pa ne obuhvaćaju sve zaposlene. Drugo, prosjek povlače naviše visoke plaće, pa veći dio zaposlenih zarađuje manje od prosjeka. Medijan (plaća „u sredini“) bolje opisuje tipičnu plaću od prosjeka.

Kako usporediti svoje troškove

1. Zbroji svoje troškove za zadnja tri mjeseca, iz izvoda i računa. Kako to napraviti, objašnjavamo u članku Kako pratiti troškove.
2. Razvrstaj ih u slične skupine kao u tablici: hrana, prijevoz, stanovanje, komunikacije i ostalo.
3. Izračunaj udjele u ukupnim troškovima.
4. Usporedi s prosjekom, ali uzmi u obzir svoju situaciju (najam, djeca, auto).

Ako neka skupina značajno odskače, tamo je vjerojatno najveći prostor za uštedu. Za hranu pogledaj Kako smanjiti troškove hrane, a za stanovanje i energiju Kako smanjiti račune za režije.

Od prosjeka do vlastitog plana

Statistika ti govori kako žive drugi. Tvoj budžet treba odgovoriti na drugo pitanje: koliko ti ostaje nakon obaveznih troškova i štednje, i koliko od toga smiješ potrošiti danas. Za to ti ne treba prosjek, nego tvoji brojevi. Kako ih složiti, pročitaj u članku Kako napraviti mjesečni budžet.