Kako početi štedjeti kad misliš da nemaš od čega
Ukratko
- Štedi prvo, troši poslije: odvoji iznos na dan plaće, a ne na kraju mjeseca.
- Kreni s malim iznosom koji se ne osjeti, čak i 1 do 5 % primanja, i povećavaj ga postupno.
- Štednja na zasebnom računu s konkretnim ciljem traje dulje od štednje „za svaki slučaj“.
„Štedjet ću kad počnem više zarađivati.“ Gotovo svi smo to rekli. Problem je što s većom plaćom obično rastu i troškovi, pa trenutak za štednju nikad ne dođe. Štednja nije pitanje iznosa, nego redoslijeda.
Plati prvo sebi
Najvažnije načelo štednje: štednju odvoji prvu, na dan kad stigne plaća, prije nego što platiš bilo što drugo osim obaveznih troškova.
Većina ljudi radi obrnuto: troše tijekom mjeseca i štede ono što ostane. A na kraju mjeseca rijetko što ostane. Kad štednju odvojiš prvu, ostatak mjeseca živiš s nešto manje novca, i to brzo postane normalno.
Korak 1: kreni s malim iznosom
Ne moraš odmah štedjeti 20 %. Kreni s iznosom koji gotovo ne osjetiš:
- 1 do 5 % primanja
- ili okrugli iznos: 20, 30 ili 50 € mjesečno
Cilj prvih mjeseci nije iznos, nego navika. Kad vidiš da živiš normalno i s tim odbitkom, povećaj ga.
Korak 2: automatiziraj
Volja se troši, automatika ne. Postavi trajni nalog u banci koji na dan plaće prebacuje iznos na zasebni štedni račun. Tako ne moraš svaki mjesec donositi odluku.
Dobro je da štedni račun:
- nije vidljiv na početnom ekranu bankovne aplikacije
- nema karticu vezanu za njega
- traži jedan korak više za podizanje
Što je teže doći do novca, to je manja šansa da ga potrošiš usput.
Korak 3: daj štednji ime
„Štednja“ je apstraktna. „Ljetovanje u srpnju“ ili „Rezerva za auto“ nije. Konkretan cilj s iznosom i datumom daje razlog da izdržiš kad se javi poriv za trošenjem.
Primjer: želiš 900 € za ljetovanje za 10 mjeseci. To je 90 € mjesečno. Kad znaš broj, lakše je odlučiti.
Prvi cilj za većinu ljudi trebao bi biti mala rezerva za neplanirane troškove. Kako je napraviti, pročitaj u članku Fond za hitne slučajeve.
Korak 4: pronađi novac koji se ne osjeti
Ako misliš da nemaš od čega, potraži troškove koji ti ne donose vrijednost.
Pretplate
Pretplate koje ne koristiš najlakša su ušteda: otkažeš jednom i štediš svaki mjesec. Vodič je u članku Pretplate koje zaboravimo.
Paketi i tarife
Mobitel, internet, osiguranje, tarifa za struju. Jedan poziv ili usporedba ponuda može smanjiti mjesečni trošak bez ikakve promjene navika. Ideje su u članku Kako smanjiti račune za režije.
Mali česti troškovi
Ne trebaš izbaciti kavu. Ali ako je kava vani svaki dan, a ne primjećuješ je, zbroji je za mjesec. Možda ćeš odlučiti da su ti tri kave tjedno sasvim dovoljne.
Hrana
Za većinu kućanstava hrana je najveći varijabilni trošak. Plan obroka i popis za kupnju smanjuju i trošak i bacanje hrane. Više u članku Kako smanjiti troškove hrane.
Svaku uštedu odmah preusmjeri u štednju. Ako otkažeš pretplatu od 10 €, povećaj trajni nalog za 10 €. Inače će se ušteda rastopiti.
Korak 5: iskoristi iznenadne prihode
Povrat poreza, regres, božićnica, poklon, prodaja stvari koje ne koristiš. Dogovor sa samim sobom: barem pola svakog iznenadnog prihoda ide u štednju. Druga polovica je za uživanje, bez krivnje.
Korak 6: povećavaj postupno
Svaki put kad ti porastu primanja, povećaj štednju prije nego što povećaš troškove. Ako ti plaća poraste za 50 €, povećaj štednju za 25 €. Tako štednja raste, a i dalje osjetiš povišicu.
Gdje držati ušteđevinu
Za kratkoročne ciljeve i rezervu najvažniji su sigurnost i dostupnost:
- Štedni račun u banci: jednostavno i dostupno.
- Oročena štednja: obično veća kamata, ali novac je vezan.
Depoziti u bankama u Hrvatskoj osigurani su do 100.000 € po deponentu u jednoj banci (HAOD). Za dugoročne ciljeve (mirovina, deset i više godina) postoje i druge mogućnosti, ali o njima vrijedi razgovarati s neovisnim savjetnikom. Ovaj članak nije financijski savjet za ulaganje.
Štednja i svakodnevni budžet
Kad štednju odvojiš na početku mjeseca, ostatak je novac koji smiješ potrošiti. To mijenja osjećaj: ne moraš se cijeli mjesec pitati smiješ li, jer je štednja već na sigurnom. Ostaje samo pitanje koliko smiješ danas, a za to je formula u članku Koliko dnevno smijem potrošiti. U UnitCentu se štednja upisuje u plan, pa je dnevni budžet već računat bez nje.
Kad ne ide
Neki mjeseci neće ići. Neplanirani trošak, manja primanja, loš mjesec. U redu je smanjiti štednju privremeno, ali je nemoj potpuno ugasiti. I 10 € mjesečno održava naviku, a navika je ono što na kraju gradi ušteđevinu.
Česta pitanja
Koliko trebam štedjeti mjesečno?
Često se preporučuje 10 do 20 % neto primanja, ali za početak je važnija navika od iznosa. Kreni s 1 do 5 % ili okruglim iznosom i povećavaj postupno.
Kako štedjeti s malom plaćom?
Kreni s malim iznosom koji se automatski odvaja na dan plaće, potraži uštede u pretplatama i tarifama i svaku uštedu odmah preusmjeri u štednju.
Je li bolje štedjeti ili vraćati dugove?
Česta preporuka je prvo skupiti malu rezervu, zatim ubrzano vraćati skupe dugove (minus, kartice), a nakon toga povećati štednju.
Izvori
Članak je informativan i ne predstavlja individualni financijski savjet.